Da li je odzvonilo divljoj gradnji na jezeru Gruža

Vlada Srbije je donela odluku o izradi novog prostornog plana za područje akumulacije s koje se vodom za piće snabdeva oko 250. 00 stanovnika centralne Srbije

Kragujevac – Vlada Srbije je donela odluku o izradi prostornog plana posebne namene za područje sliva reke Gruže i veštačke akumulacije u Kniću sa koje se vodom za piće snabdevaju Kragujevac i susedne šumadijske opštine, ukupno oko 250.000 stanovnika centralne Srbije. Trenutno važeći plan usvojen je još 1976. godine, a izmene predložene 2011. nisu prihvaćene zbog velikog broja primedbi žitelja knićanskih i kragujevačkih sela koja se naslanjaju na gružansko jezero. Meštani su se tada usprotivili najavljenom povećanju nivoa akumulacije jer bi mogla da ugrozi njihova domaćinstva, a pre deset godina nije nađeno rešenje ni za zahuktalu divlju gradnju koja narušava prirodnu sredinu jezera i otežava proces prerade vode.

Novim planom, čiju izradu finansira Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, obuhvaćeno je 44 sela i naseljenih mesta na teritoriji Kragujevca, Knića, Čačka i Gornjeg Milanovca: Kamenica, Ljubičevac, Ramaća, Rogojevac, Stragari, Bare, Bečevica, Borač, Brestovac, Brnjica, Bumbarevo Brdo, Grabovac, Grivac, Guncati, Dragušica, Dubrava, Žunje, Zabojnica, Kikojevac, Konjuša, Kneževac, Kusovac, Ljuljaci, Oplanić, Pajsijević, Pretoke, Radmilović, Rašković, Toponica, Bresnica, Vujetinci, Ostra, Belo Polje, Vraćevšnica, Gornja Vrbava, Gornja Crnuća, Grabovac, Donja Vrbava, Donja Crnuća, Jablanica, Lipovac, Nevade, Svračkovci i Prnjavor. Na tom području živi oko 30.000 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom.

Planom posebne namene, kako je to predočila vlada, treba da se reguliše način korišćenje samog vodoizvorišta Gruže, ali i da se definišu mere zaštite i uređenje čitavog rečnog sliva. Jedan od bitnih segmenata plana odnosi se na eksploataciju prirodnih resursa i zaštitu životne sredine. Analiziraće se i privredni potencijali kraja, kao i mogućnosti razvoja putne infrastrukture i povezivanja sa širim okruženjem. Odluka o izradi prostornog plana za područje gružanskog jezera nadovezuje se na nedavno usvojeni plan o izgradnji gružanske magistrale koja Kragujevcu treba da omogući bolju saobraćajnu vezu sa Moravskim koridorom, Koridorom 11 i aerodromom „Morava” u Lađevcima, na sredokraći puta Kraljevo–Čačak.

Brana i pogon za prečišćavanje vode u Pajsijeviću aktivirani su 1984. godine, posle niza tehničkih peripetija i jedne političke odluke kojom je presečena decenijska stručna rasprava o isplativosti formiranja akumulacije na terenu sa lošom konfiguracijom. Problem velike plavne površine i male prosečne dubine veštačkog jezera aktuelan je i danas, pre svega zbog stalnog prisustva bilja koje truljenjem narušava kvalitet vode. Proces prerade vode je skuplji i zbog brojnih zagađivača, među koje spadaju i vlasnici nelegalnih vikendica sagrađenih na obalama jezera. Prema podacima kragujevačkog „Vodovoda”, preduzeća koje gazduje akumulacijom, na Gruži ima bar dvesta objekata od čvrstog materijala koji su nikli uprkos strogoj zakonskoj zabrani.

Prostorni plan treba da bude završen do proleća 2023. godine, a zakonodavac je ostavio mesec dana za javnu raspravu i dostavljanje primedbi na predložena rešenja. Imanja mnogih poljoprivrednih proizvođača spuštaju se do samog jezera, a zakon izričito zabranjuje upotrebu hemikalija na obalama akumulacije pitke vode. Pitanje je da li će i kako taj problem biti rešen. Gružanska magistrala otvara mogućnosti privrednog razvoja čitavog kraja, ali je neizvesno kako će teći eksproprijacija zemljišta. Gružansko jezero je i stecište ribolovaca, koji se ne ponašaju uvek u skladu sa preporukama o zaštiti životne sredine. Ipak, glavno pitanje je hoće li na Gruži biti zaustavljena divlja gradnja, za koju u našoj zemlji još nije pronađen adekvatan lek.

Izvor Politika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Share via
Copy link